Registar dionica

Vođenje


Sustav vođenja registra dionica

Sustav vođenja registra dionica koji je razvio CODEX SORTIUM d.o.o. u potpunosti osigurava trajno, dinamično, vjerodostojno i pouzdano vođenje registra dionica svakog dioničkog društva poštujući pri tome sve što je u vezi s registrom dionica propisao Zakon o trgovačkim društvima i praksa u pravnom sustavu čija su iskustva korištena u izradi tog Zakona.


Razvoj tržišta

Značajna pretpostavka za razvoj tržišta kapitala i trgovanja dionicama je da se u svako doba može točno znati kakva je pravna sudbina onoga čime se trguje. Kako bi se čim prije ispunilo ovu pretpostavku i pospješilo razvoj tržišta kapitala i trgovanja dionicama, uvedena je prema Zakonu o tržištu vrijednosnih papira pravna osoba ovlaštena za obavljanje poslova depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira te poslova prijeboja i namire po sklopljenim pravnim poslovima s tim papirima (danas Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. - dalje u tekstu SKDD).

Poslovi depozitorija pri tome uključuju upise podataka u elektroničke zapise radi stjecanja, promjene ili prestanka vlasništva, založnih i drugih prava na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima. Tako je postavljen centralizirani sustav vođenje podataka o nematerijaliziranim dionicama za sva dionička društva koja su prema zakonu bila dužna pristupiti u članstvo SKDD-a.


SKDD sustav

Međutim, mnoga dionička društva koja su članovi SKDD-a i koja su uključena u usluge depozitorija, nastavila su voditi registar dionica i to iz dva razloga. Jedan razlog je kontinuitet u povijesti promjena na dionicama društva, a drugi razlog su ograničenja upisa podataka u sustavu SKDD i dobivanja izvještaja o stanju i povijesti promjena na nači različit od standarnih SKDD izvještaja.

Naime, SKDD sustav, u kojem se centralizirano vode podaci o dionicama i dioničarima, ima prvenstvenu zadaću pravnu sigurnost u trgovanju vrijednosnim papirima na uređenom tržištu kapitala (najbitniji podaci su dioničar i broj dionica, prijeboj i namira), pa makar to išlo na štetu ostalih bitnih podataka o dionicama i pravima iz dionica (npr. potpuno je ukinuto jedno od osnovnih obilježja vrijednosnog papira - kontrolni broj, nije moguće na dionicama upisati sudsku zabranu raspolaganja, pogotovo ne zabranu raspolaganja pravima iz dionica, nije moguće upisati plodouživanje na dionicama, nije moguće upisati više od jednog tereta na istim dionicama...).


REGISTAR DIONICA društva

Od 1995. godine do danas, promjene zakonskih propisa odražavale su se na naziv, status, oblik i sadržaj vlasničkih knjiga za dionička društva. Zakon o trgovačkim društvima iz 1995. godine, izrijekom je obvezivao upravu dioničkog društva na vođenje KNJIGE DIONICA, kao jedinog i mjerodavnog registara za dokazivanje svih prava i obveza na dionicama, te vlasničkih odnosa u dioničkom društvu. Isti zakon je propisivao kontrolni broj kao obavezan dio svake dionice i obavezan podatak za upis u knjigu dionica.

Kasnije doneseni zakoni kojima se uređuju vrijednosni papiri, između ostaloga uvode pojam REGISTRA DIONICA, nematerijaliziranih vrijednosnih papira, ukidaju kontrolne brojeve za nematerijalizirane vrijednosne papire i propisuju zakonom ovlaštenu pravnu osobu za vođenje stanja dionica na računima dioničara (SKDD). Izmjenama i dopunama zakona o trgovačkim društvima iz 2003. konačno su usklađeni propisi te se dionice koje glase na ime upisuju u REGISTAR DIONICA društva.

Dioničar je prema društvu samo onaj tko je upisan u registru dionica, a za dionice izdane u nematerijaliziranom obliku, smatra se mjerodavnim stanje na računu dioničara kojega za dionice društva vodi zakonom ovlaštena pravna osoba.

Kroz sve te promjene prošao je i naš projekt knjige dionica, tako da danas s jednakom pažnjom i ozbiljnošću vodimo REGISTAR DIONICA za sve naše komitente koji su članovi SKDD, kao i za komitente koji nisu bili obvezni pristupiti u članstvo SKDD.


Registar dionica čine:

Registar dionica čine: glavna knjiga, pomoćne evidencije i zbirka isprava.

U glavnu knjigu upisuju se sljedeći podaci:

  • Osnovni podaci o društvu (tvrtka, skraćena tvrtka, sjedište, adresa, OIB, MBS, registarski sud, datum osnivanja, temeljni kapital upisan i uplaćen)
  • Podaci o izdanim serijama i dionicama (oznaka serije, vrsta i rod dionica u seriji, ukupan broj dionica u seriji, ukupan nominalni iznos dionica u seriji, ukupan broj glasova koje nose dionice u seriji, datum izdavanja, datum povlačenja);
  • Podaci o dioničarima (ime i prezime/tvrtka i skraćena tvrtka, adresa i država prebivališta/sjedišta, OIB, broj OI ili putovnice/MBS, mjesto izdavanja/registarski sud, datum rođenja/datum osnivanja, broj SKDD računa i sl.);
  • Tereti i prava trećih osoba na dionicama (založno pravo, fiducij, zabrane raspolaganja i opterećenja, pravo plodouživanja, pravo prvokupa i sl.);
  • Zabilježbe (ovrhe, sporovi, stečaj, likvidacija i sl.);
  • Posebne napomene;
  • Podaci o svim promjenema u povijesnom slijedu. Na primjer: podaci o promjenama u temeljnom kapitalu (smanjenja i povećanja, denominacije i sl.), podaci o promjenama na dionicama (nominalni iznos, broj glasova i sl.), podaci o promjeni imatelja (prijenos dionica i sl.), podaci o promjeni osnovnih podataka o društvu, podaci o promjeni osobnih podataka o diončaru itd.

Pomoćne evidencije omogućavaju brzo i lako dobivanje informacija kao što su na primjer:

  • kakva je članska struktura po broju dionica u društvu ukupno i po serijama
  • kada je tko i za koje vrijeme u bilo čemu i gdje bio upisan u registru dionica
  • kada su i koji tereti, zabrane i sl. bili upisani i brisani u registru dionica
  • kako se kroz povijest mijenjao broj dionica i udio u temeljnom kapitalu za svakog dioničara

Zbirka isprava

Zbirka isprava omogućava povezivanje svakog upisa u registru dionica s ispravom na temelju koje je upis proveden, a pri tome je vežno naglasiti da se niti jedan upis ne može provesti bez odgovarajuće vjerodostojne i pravovaljane isprave.

Stoga se u zbirku isprava odlažu statuti društva, rješenja o upisu u sudski registar, zapisnici i odluke skupštine, ugovori o kupoprodaji/prijenosu/darovanju dionica, rješenja o nasljeđivanju, potvrde o uplati, sporazumi o osiguranju novčane tražbine, rješenja suda itd.

Zbirka isprava sastoji se od:

  • materijalizirane isprave (na papiru) koju čini osnovni dokument sa svim pripadajućim prilozima
  • evidencije o ispravama koja sadrži slijedeće podatke: redni broj isprave u zbirci, vrsta isprave, izvorni broj isprave, datum isprave, opis sadržaja isprave, datum zaprimanja ....

... o dioničkom društvu i dionicama

Dioničko društvo je društvo kapitala. Ono se temelji na činjenici da netko u njega ulaže kapital s kojim društvo slobodno raspolaže s time da se ulagaču kapitala priznaju značajna prava i to onoliko prava koliko odgovara njegovu ulaganju kapitala u temeljni kapital društva. To omogućuje djelovanje vrlo jednostavnog mehanizma po kojemu onaj tko u društvo unese kapital što odgovara određenom dijelu temeljnoga kapitala društva, stječe dionice koje po vrijednosti odgovaraju onome što je uplaćeno.

Dionica ima trojako značenje. Ona je dio temeljnog kapitala društva, ona je skup prava koja njezin imatelj ima u društvu i prema njemu i ona je vrijednosni je papir. Pri tome nije od značaja je li dionica tiskana i izdana kao papir (izdana u materijaliziranom obliku) ili nije (izdana u nematrijeliziranom obliku). Dioničar ima prava iz materijaliziranih i nematrijaliziranih dionica. To otvara pitanja određivanja tko je dioničar društva i koga će društvo priznati dioničarem.

Dionica se kao pravo može prenositi. Do prijenosa dionice može doći bez volje dioničara (smrt dioničara, prestanak pravne osobe dioničara, u ovršnom postupku) ili s njegovom voljom (prodaja, darovanje, zamjena i sl.). Kod toga treba voditi računa o ograničenjima prijenosa koja se mogu odrediti statutom društva za materijalizirane dionice (suglasnosti na prijenos, različite zabrane i sl.). Prije svakog upisa mora se provjeriti je li dozvoljen, tj. je li u skladu sa zakonom i sa statutom te jesu li ispunjene sve ostale pretpostavke koje se za to traže (npr. je li prethodni upis valjan, je li valjan ugovor o prijenosu dionice, ima li ograničenja prijenosa, je li osoba koja se želi upisati u registar ovlaštena da to traži).

Iz izrečenog jasno proizlazi da društvo mora imati na raspolaganju evidenciju dionica koje je izdalo i osoba kojima one pripadaju kad se radi o dionicama koje glase na ime. Za to je odgovoran organ društva određen statutom. U pravilu je to uprava (direktor). Razumije se da on odgovara društvu za uredno vođenje evidencije pa i za štetu koja bi mogla nastati ako se to ne čini kako treba. Takva se evidencija vodi u registru dionica. U smislu stavka 2. članka 226. Zakona o trgovačkim društvima prema društvu vrijedi kao dioničar samo onaj tko je upisan u registru dionica, a ako su dionice izdane u nematerijaliziranom obliku, mjerodavno je stanje na računu dioničara kojeg za dionice društva vodi zakonom ovlaštena pravna osoba.

Registar dionica mora se voditi tako da se osigura istinitost odnosno vjerodostojnost i potpunost svakog upisa. Registar dionica se zasniva prilikom upisa društva u sudski registar kojega vodi nadležni Trgovački sud i vodi se sve do prestanka društva.

Pored navedenog, registar dionica osigurava da dioničko društvo i dioničari u svako doba, uvidom u registar, mogu znati:

  • koliki je temeljni kapital društva te kada je i kako povećan odnosno smanjen;
  • kada je i koliko dionica izdano po vrsti i rodu, u kojim serijama, da li su dionice izdane s ili bez nominalnog iznosa, koliki su im nominalni iznosi ako su izdane s nominalnim iznosom, jesu li izdane "al pari" ili "iznad pari" te gdje je knjižen iznos koji je uplaćen "iznad pari";
  • jesu li dionice u potpunosti uplaćene društvu, a ako nisu koliko je i kada točno uplaćeno;
  • tko su dioničari i to za svaku dionicu određenu serijom;
  • postoje li ograničenja u stjecanju i raspolaganju određenim, samo nekim ili svim dionicama te je li udovoljeno i kojim uvjetima za raspolaganje svakom dionicom za koju postoji ograničenje;
  • je li dionica opterećena zalogom ili nekim drugim pravom treće osobe prema dioničaru;
  • postoje li ograničenja u raspolaganju dionicama i/ili pravima iz dionica nekog dioničara;
  • je li dionica prema zakonu i statutu valjano stečena i postoje li za to valjane isprave.

Suvremena tehnika

Registar dionica je danas najbolje voditi zapisom na računalo, ali je dobro da uz to postoji i u materijaliziranom obliku, ispisom na papiru. Suvremena tehnika tako omogućava dio kontrole pri upisu kao osiguranje od pogrešaka, olakšava i ubrzava pretraživanja upisa po najrazličitijim kriterijima, te omogućava brzo, sigurno i točno ispisivanje podataka u svim mogućim međusobnim kombinacijama i oblicima.

Prilikom upotrebe računala, upisi moraju biti osigurani od neovlaštenog pristupa, samovoljnog mijenjanja i brisanja ili gubitka. Isto tako upisi se moraju moći uvijek reproducirati. Uz to mora postojati siguran način spremanja i čuvanja isprava na temelju kojih je proveden upis u registru dionica. Svako vođenje registra dionica mora omogućiti jasan uvid u stanje upisa i lako izdavanje potvrda o tom stanju.

Ne omogući li registar dionica ono što je gore navedeno i ne postupi li se na izloženi način, neizbježno će doći do zbrke s nesagledivim posljedicama za društvo i za dioničare. Dioničko društvo može imati tisuće dioničara sa stotinama tisuća pa i milijunima dionica koje se izdaju u raznim vremenskim intervalima za vrijeme života društva. Glede tih dionica nastaju brojni pravni odnosi iz kojih se stječu ili gube određena prava. Stoga propusti u evidentiranju dionica mogu lako dovesti do štete za dioničare ali i za društvo.